Pojmovi i izrazi u zaštiti voća
1. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
1.1.PODELA
Sredstvo za zaštitu bilja (preparat, pesticid) je proizvod prirodnog ili veštačkog porekla koji ima delovanje u pravcu ubijanja štetnog organizma. Pest – štetočina, cid - ubija, statik - sprečava razvoj, :
-Herbicid (od lat. herba – biljka) ubija biljke, u poljoprivrednim uslovima na korove koji ometaju rast i razvoj gajene biljke i konkurišu joj za hranivo i vodu;
-Selektivni herbicid - nema ili ima slabo delovanje na gajenu biljku, koristi se u usevima;
-Neselektivni herbicid - suzbija sve biljne vrste, koristi se u voćnjacima, na strništu, kanalima i drugim nepoljoprivrednim zemljištima;
-Fungicid (od lat. Fungus – gljiva) ubija gljive. Gljivična obolenja kod biljaka su brojnija i ekonomski štetnija od bolesti izazvanih bakterijama i virusima za koje u biljnoj proizvodnji ne postoji pravi lek;
-Kontaktni, protektivni - deluje na površini biljke sprečavajući razvoj gljive i njeno prodiranje u unutrašnjost biljke. Najčešće nestaje sa biljke kišom i suncem, ili pranjem plodova pre upotrebe;
-Sistemični, kurativni - prodire u unutrašnjost biljke gde zaustavlja već ostvarenu infekciju. Razlaže ga sama biljlka posle određenog vremena. Nemoguće ga je odstraniti pred upotrebu plodova.
-Zemljišni, folijarni,...
-Pomoćna sredstva koriste se zajedno sa pesticidima kako bi obezbedila ili poboljšala njihovo delovanje. Najčešće su to okvašivači, koji omogućavaju da se pesticid bolje zalepi za biljku i ravnomernije rasporedi.
-Insekticid (od lat. Insectus – buba) ubija insekte. Grupa pesticida sa potencijalno najjačim negativnim delovanjem na ljude i životnu sredinu:
-Kontaktni - deluje na površini biljke ubijajući insekte kada dospeju na biljku Koristi se pre ili kada se insekti primete. Najčešće nestaje sa biljke kišom i suncem, ili pranjem plodova pre upotrebe;
-Sistemični - prodire u unutrašnjost biljke i ubija insekte koji se ubušuju u biljku ili se hrane biljnim sokovima. Razlaže ga sama biljlka posle određenog vremena. Nemoguće ga je odstraniti pred upotrebu plodova.
-Zemljišni, foijarni, ovicid, larvicid, adulticid
-Pomoćna sredstva koriste se zajedno sa pesticidima kako bi obezbedila ili poboljšala njihovo delovanje. Najčešće su to okvašivači, koji omogućavaju da se pesticid bolje zalepi za biljku i ravnomernije rasporedi.
1.2. SADRŽAJ
-Sredstvo za zaštitu bilja (preparat, pesticid) je gotov proizvod koji se stavlja na tržište i namenjen je upotrebi u svrhu zaštite bilja nakon razblaživanja sa vodom u određenom odnosu;
-Generički preparat (generik) je sredstvo za zaštitu billja koje je nastalo kopiranjem originalnog proizvoda a ne naučno-istraživačkom delatnošću. Obzirom da se kopira proizvod ali ne i način njegovog dobijanja, kopije su skoro uvek različite od originala po vrsti i sadržaju nečistoća;
-Tip formulacije je oblik u kome se sredstva za zaštitu bilja nalaze. Ona mogu biti čvrsta: praškasta (WP) ili granulrana (WG, DF) ili tečna (SC, CS, EC, EW) itd. Po pravilu se pre upotrebe rastvaraju u vodi, osim npr. granula za direktnu primenu. Od tipa formulacije zavisi sadržaj preparata;
-Sadržaj sredstva za zaštitu bilja: Aktivna materija (jedna ili više) i pomoćna sredstva;
-Aktivna materija (supstanca) - skraćeno a.m. ili a.s. je glavni sastojak i osnovni nosioc delovanja sredstva za ZB tj. ona materija koja direktno deluje na ciljani organizam. Dobija se kao tehnički proizvod i sastoji se od čiste aktivne materije i različitih tehničkih nečistoća dobijenih u procesu proizvodnje;
-Sinteza aktivne materije je složen hemijski proces u kome od velikog broja sirovina u postepenom procesu koji se odvija u više faza, nastaje aktivna materija. Ovaj proces se odvija u više faza, uz prisustvo ili odsustvo katalizatora, kiseonika, vode i toplote;
-Tehničke nečistoće su neminovni produkti sinteze aktivne materije i oni se najčešće ne mogu odstraniti od aktivne materije, te ulaze u sastav gotovog proizvoda. Mogu biti jako različita jedinjenja, a njihov sastav zavisi direktno od kvaliteta sirovina i kvaliteta tehnologije proizvodnje. Nečistoće su glavni izvor zabrinutosti po pitanju uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu jer mogu imati znatno jače i opasnije delovanje od aktivne materije;
-Pomoćna sredstva koja pored aktivne materije ulaze u sastav preparata su emulgatori, razređivači, okvašivači, nosači, punioci, sredstva protiv penušanja, UV protektanti itd. Obezbeđuju optimalnu pripremu (rastvaranje preparata u vodi), primenu (prskanje, lepljenje na list, usvajanje u biljku) i delovanje. Bez njih, aktivna materija bi bila nedovoljno efikasna. Takođe mogu biti izvor zabrinutosti po pitanju zdravlja potrošača hrane.
-Formulacija preparata je proces spajanja (mešanja) aktivne materije i pomoćnih materija u gotov proizvod. Najčešće se odvija kao jednostavno fizičko mešanje kod tečnih preparata ili kao nanošenje aktivne i pomoćnih materija na nosač kod čvrstih formulacija (prašiva i granula).
1.3. REGISTRACIJA
-Registracija je propisani postupak na osnovu koga Ministarstvo izdaje odluku o registraciji na osnovu koje se podnosiocu zahteva za registraciju dozvoljava stavljanje u promet pod propisanim uslovima u Republici Srbiji;
-Lista aktivnih supstanci je popis aktivnih supstanci koje su odobrene od strane Ministarstva za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja, koja se usklađuje sa listom supstanci za upotrebu na teritoriji Evropske Unije;
-Minimalna Dokumentacija za procenu sredstva je Lista neophodnih rezultata ispitivanja aktivne materije i preparata koje je nephodno dostaviti prilikom registracije;
-FAO specifikacije su svetski priznati standardi koje treba da zadovolji aktivna materija kvalitetu i sadržaju nećistoća da bi od nje moglo da se proizvede sredstvo za zaštitu bilja koje bi bilo bezbedno po korisnika, potrošača hrane i životnu sedinu. FAO specifikacije inicijalno su preporuke i nemaju obavezujuću ili zakonsku ulogu.
-Kompletna dokumentacija (dosije) za procenu sredstva je glavni sastojak i osnovni nosioc delovanja sredstva za ZB tj. ona materija koja direktno deluje na ciljani organizam. Dobija se kao tehnički proizvod i sastoji se od čiste aktivne materije i različitih tehničkih nečistoća;
-Istovetnost (ekvivalentnost) je osnovni kriterijum na nivou EU po kome se registruju generički proizvodi koji je kod nas zloupotrebljen jer se ne traži potpuna istovetnost već samo količina aktivne materije i tip formulacije.
-Toksikološka ispitivanja su ispitivanja (najčešče procene) otrovnosti aktivne materije i preparata na čoveka. Letalna, subhronična i hronična doza (LD50), dozvolljen dnevni unos (ADI), mutageni i teratogeni efekti, iritacija kože i sluzokože, alergijski potencijal, metabolizam materije u organizmu čoveka, nakupljanje, brzina i način izlučivanja;
-Eko-toksikološka ispitivanja su ispitivanja na standardnim organizmima u životnoj sredini: dve vrste ptica (divlja patka i belorepa prepelica), dve vrste riba, vodeni beskičmenjaci, organizmi u zemljištu (gliste, insekti, bakterije) itd;
-Sudbina preparata u životnoj sredini obuhvata ispitivanja sudbine aktivne materije i preparata u životnoj sredini: brzinu razlaganja na i unutar biljke, na površini i u zemljištu i vodi, proizvode razlaganja, brzinu ispiranja u zemljištu i moguće dospevanje u podzemne vode, potencijal za akumulaciju itd;
-Procena rizika je matematički postupak kojim se procenjuje potencijana opasnost od korišćenja nekog sradstva za zaštitu bilja na osnovu mesta, vremena, načina i količine primene sa jedne i njene učestalosti i drugih faktora sa druge strane;
-Priznavanje rezultata bioloških ispitivanja (BAD) iz Evropske Unije je mera kojom bi se rezultati ispitivanja efikasnosti preparata u polju iz EU rađeni po GAP (dobroj poljoprivrednoj praksi) priznali bez daljeg i dodatnog ispitivanja. Ovo se najavljuje u Ministarstvu, ali neće zaživeti do pune implementacije novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.
1.4. PRIMENA
-Kultura u kojoj se primenjuje sredstvo za zaštitu bilja je strogo definisana u dozvoli. Zabranjena je upotreba preparata u kulturama za koje nije izdata dozvola, bez obzira što bi po analogiji preparat mogao da se koristi i u srodnim kulturama. Zbog visokih troškova registracije, preparati se obično registruju samo za glavne kulture;
-Vreme primene je najčešće široko definisano i često se oslanja na prepruke prognozno-izveštajne službe koja je nedovoljno razvijena i raspoređena i slabo opremljena. Proizvođači su ostavljeni da sami odrede kada će tretirati, pa se često javljaju greške (tretirane a crvljive jabuke). Često se zbog sigurnosti povećavaju količine primene, a prskanje ponavlja i više puta, vrlo često kasnije nego što je preporučeno;
-Način primene tačno definiše količinu vode i tip uređaja. Ovo su teško primenljiva pravila obzirom da su prskalice uglavnom dotrajale a dizne (rasprskivači) se ne menjaju. Ne postoji zvaničan sistem atestiranja;
-Količina primene je glavni potencijalni uzrok zagađivanja poljoprivrednih proizvoda. Povećanje količine može biti namerno, kada se sumnja u delovanje preparata (izraženo kod generike zbog sumnjivog kvaliteta i niske cene) ili slučajno, kada se loše pročita ili protumači uputstvo ili se prska sa neispravnom opremom.
-Rezistentnost (otpornost) ili smanjena osteljivost organizama na preparat javlja se kao posledica povećane količine primene, prečeste upotrebe ili korišćenja istog preparata bez prestanka. Rezistentnost najčešće podrazumeva i ukrštenu rezistentnost organizama na čitavu grupu preparata koji deluju na isti način. Proizvođači reaguju na ovu pojavu daljim povećanjem količine primene i većim brojem prskanja čime se situacija dodatno pogoršava, a hrana zagađuje;
-Minimalno vreme do žetve/berbe (karenca, PHI) je strogo definisan minimalan broj dana koji moraju da prođu od poslednjeg prskanja do žetve ili berbe. Ona se najčešće ne poštuje, pogotovu u iznenadnim slučajevima napada bolesti ili insekata pred berbu. Efekat je isti kao kod povećane količine primene - pojava ostataka preko dozvoljene granice;
-Ostaci sredstava za zaštitu bilja na ili u poljoprivrednim proizvodima su neminovna posledica primene hemijskih sredstava u zaštiti bilja. Sami po sebi, ostaci ne predstavljaju neminovno opasnost po zdravlje već samo njihova prevelika količina, koja je posledica nepridržavanja uputstva za primenu.
-Maksimalno dozvoljena količina ostataka (MDK, MRL) je količina ostataka koja je dozvoljena na određenom poljoprivrednom proizvodu. Propisana je na nivou čitave EU i potkrepljena obimnom dokumentacijom.
Preuzeto sa sajta http://www.secpa.rs/index.php/teme-i-dogadaji/abc-pojmovi-i-izrazi-u-zastiti-bilja